1949 Osnivanje Dalekovoda
1979 Izgradnja 400 kV mreže u Hrvatskoj i Sloveniji
2005 Island (DV 400 kV, 230 km)
2007 Norveška (DV 400 kV, 103 km), Albanija (DV 400 kV, 150 km)
2009 Kazahstan (DV 500 kV, 390 km)
2010 Grenland (DV 66 kV, 45 km)
2011 Ukrajina (DV 750 kV, 135 km i TS 330 kV Bar) Slovenija (DV 400 i 110 kV)
2015- Poljska (DV 400 kV, 132 km), u izgradnji više od 160 km vodova 400 kV
Naš put k uspješnosti i prepoznatljivosti započeo je još davne 1949. godine kad je osnovan DALEKOVOD kao “državno privredno poduzeće općedržavnog značaja za izgradnju i montažu dalekovoda, razvodnih postrojenja i transformatorskih stanica na teritoriju Narodne Republike Hrvatske”. Premda je DALEKOVOD službeno mogao započeti poslovati nakon donošenja Rješenja Vlade FNRJ 8. travnja 1949. godine, u “Službovnici“ stoji podatak da je to bilo 1. travnja, a možda i prije s obzirom na to koliko je električna energija bila potrebna ratom opustošenoj zemlji. Trebalo je obnoviti postojeću distribucijsku mrežu i postrojenja, preuzeti poslove izgradnje prijenosnog 110 kV dalekovoda Vinodol – Rakitje i Vinodol – Matulji, kao i brojnih drugih 35 i 10 kV dalekovoda i niskonaponskih mreža. I dok danas u postavljanju dalekovoda sudjeluju i helikopteri, tada se dijelove dalekovoda često prevozilo na konjima i magarcima, a podizali su se snagom ljudskih ruku.
Intenzivne pripreme za izgradnju 110 kV prijenosnih objekata započinju 1950. i odskočna su daska razvoju DALEKOVODA u suvremeno poduzeće za projektiranje, proizvodnju i izgradnju elektroenergetskih objekata. Kraj 50-tih obilježio je prvi prekogranični prijenos i početak razvoja telekomunkacijske mreže, a početkom 60-tih kreću intenzivnije poslovi u inozemstvu – Togo, Kambodža, Pakistan, Gvineja… Sedamdesete su donijele puštanje u pogon mreže 400 kV, iznimno zahtjevan, najveći program u povijesti elektroprivrede na ovim područjima, nazvan prstenom “Nikola Tesla”.
DALEKOVOD je svoje znanje i sposobnost osobito dokazivao u izvanrednim okolnostima. Jedna od takvih interventnih situacija bila je i 1980. kad je Velebit, Kapelu i dijelove Slovenskog primorja pogodila višednevna ledena kiša, čije su naslage leda srušile ili oštetile više od 90 stupova na trasi dalekovoda 400 kV Konjsko – Melina. Važna je elektroprijenosna veza, 400 kV Melina (Vrbovsko) – Tumbri, izgrađena 1991., u vrijeme iznimne važnosti za funkcioniranje razdvojenog elektroenergetskog sustava. Tijekom Domovinskog rata, ne obazirući se na opasnost od mina ili blizinu bojišta, zaposlenici DALEKOVODA neustrašivo su gradili ili popravljali uništeno.
Na samom kraju devedesetih te prelasku u novo stoljeće, DALEKOVOD je u Hrvatskoj izgradio velik broj kapitalnih elektroenergetskih objekata dobivenih nakon sudjelovanja u javnom nadmetanju.
U poslijeratnom razdoblju, sve do 2008. godine, DALEKOVOD je bio angažiran u obnovi prijenosnih dalekovoda i transformatorskih stanica na području cijele Hrvatske. Razdoblje nakon rata bilježi i intenziviranje poslovanja DALEKOVODA u inozemstvu, a posebno treba izdvojiti snažnu prisutnost DALEKOVODA u Norveškoj, poslove na Grenlandu i Islandu, izgradnju 400 kV dalekovoda Tirana – Podgorica u Albaniji i Crnoj Gori, te pravi pothvat u Kazahstanu – projektiranje, izgradnju i puštanje u pogon 500 kV dalekovoda Agadyr – YukGres, duljine 390 kilometara!